Otok Brač prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 14.434 stanovnika, što ga čini jednim od najnaseljenijih jadranskih otoka. Taj broj, uz procjene koje govore o oko 14.500 do 15.000 ljudi, ključan je podatak za svakoga tko uspoređuje demografiju hrvatskih otoka.
Brač pripada skupini srednjodalmatinskih otoka i leži neposredno ispred Splita, odvojen Bračkim kanalom. S površinom od 395 km², to je najveći otok Dalmacije i treći po veličini na cijelom Jadranu.
Aktualan broj stanovnika i raspored po naseljima
Stanovništvo Brača neravnomjerno je raspoređeno: obalna naselja okupljaju daleko više stanovnika nego sela u unutrašnjosti otoka. Supetar, Bol, Postira i Pučišća zajedno čine oko dvije trećine ukupnog stanovništva, dok brojna manja mjesta broje tek nekoliko desetaka ili stotina stalnih žitelja.
Obalna naselja s najvećim brojem stanovnika
Obalna mjesta privlače više stanovnika zbog prometne dostupnosti, turizma i radnih mjesta. Trajektna linija prema Splitu, koja pristaje u Supetru, posebno pojačava privlačnost sjeverozapadnog dijela otoka.
| Naselje | Procijenjeni broj stanovnika |
|---|---|
| Supetar (Grad Supetar) | oko 4.000 |
| Bol | oko 1.600 |
| Postira | oko 1.600 |
| Pučišća | oko 1.700 |
| Sutivan | oko 800 |
| Milna | oko 800 |
| Sumartin | oko 400 |
| Povlja | oko 350 |
| Splitska | oko 500 |
| Selca | oko 700 |
Supetar je glavno naselje i središte Grada Supetra, s najboljom prometnom povezanošću s kopnom. Bol je najpoznatiji turistički punkt, smješten na južnoj obali uz plažu Zlatni Rat.
Unutrašnja naselja i manja mjesta
Sela u unutrašnjosti otoka bilježe znatno manje stanovništvo. Škrip je jedno od najstarijih naselja na otoku, dok mjesta poput Nerežišća, Pražnice, Gornjeg Humca, Donjeg Humca i Dola broje svega nekoliko stotina, a neka i samo nekoliko desetaka stalnih stanovnika.
- Škrip – jedno od najstarijih naselja na Braču, unutar kopna
- Nerežišća – nekadašnje administrativno središte otoka
- Gornji Humac i Donji Humac – tipična kamena sela s malim brojem žitelja
- Pražnica, Dol, Novo Selo – manjinska unutrašnja naselja
- Ložišća, Bobovišća, Mirca – mala mjesta na sjevernoj obali s ograničenim prometom
Razlika između obalnih i unutrašnjih mjesta odražava opći trend koji traje već desetljećima: mladi se sele prema obali ili napuštaju otok, dok starije stanovništvo ostaje u ruralnim dijelovima.
Kako se broj stanovnika mijenjao kroz povijest
Brač je u različitim povijesnim razdobljima prolazio kroz faze rasta i naglog pada populacije, od antičkih naselja do masovne emigracije u 20. stoljeću. Vrhunac od 24.000 stanovnika zabilježen je 1900. godine, a od tada broj kontinuirano pada.
Od antike do srednjeg vijeka
Najstariji tragovi ljudskog boravka potječu iz paleolitika, potvrđeni u špilji Kopačini između Supetra i Donjeg Humca. Iliri su u brončano i željezno doba obitavali u unutrašnjosti, gradeći gradine. Rimljani su nakon uspostave provincije Dalmacije na otoku izgradili villae rusticae, poljoprivredna imanja koja su svjedočila o stabilnoj populaciji.
Prodor Avara i Slavena početkom 7. stoljeća promijenio je i vlast i strukturu stanovništva. Padom Salone dio prebjega sklonio se na Brač, a novo hrvatsko stanovništvo postupno preuzima demografsku prevlast. Povaljska listina iz 12. stoljeća jedan je od najranijih pisanih tragova o životu zajednice na otoku, a hrvatska ćirilica kojom je pisana govori o razini pismenosti tadašnjeg stanovništva.
Od mletačke vlasti do vrhunca 1900. godine
Podaci iz 1682. godine, koje je zabilježio generalni providur Jerolim Corner, pokazuju 5.222 stanovnika na Braču. Do pada Mletačke Republike 1796. taj broj raste na 10.988. Samo stotinjak godina kasnije, 1900. godine, Brač dostiže demografski vrhunac s oko 24.000 stanovnika.
Emigracija i demografski pad u 20. i 21. stoljeću
Nakon 1900. slijedi dugotrajan pad koji traje do danas. Emigracija s Brača bila je posebno intenzivna u prvoj polovici 20. stoljeća, kad su mnogi otočani odlazili u Južnu Ameriku, Sjevernu Ameriku i Australiju. Razlozi su bili ekonomske prirode: nestajanje kamene industrije, ograničene mogućnosti zaposlenja i teški uvjeti života u unutrašnjosti.
| Godina | Broj stanovnika |
|---|---|
| 1682. | 5.222 |
| 1796. | 10.988 |
| 1900. | oko 24.000 |
| 2011. | 14.434 |
Pad s 24.000 na oko 14.500 stanovnika u manje od 120 godina govori o intenzivnoj emigraciji koja nije zaustavljena ni turističkim razvojem u drugoj polovici 20. stoljeća. Danas je Brač stabilan, no demografska obnova i dalje ostaje izazov za otočnu zajednicu.